Participativni proračun – građanima omogućiti sudjelovanje u odlučivanju o trošenju javnog novca

Nešto što nije moja struka, a toliko je jednostavno, opipljivo, moguće. Zabrinuto pitanje ”Na što se troši naš novac?” moglo bi se zaobići jer bi upravo građani sami donosili odluke na što žele rasporediti sredstva iz proračuna. Tako bismo zaobišli pusta obećanja političara i neprihvatljive investicije o kojima mi ne odlučujemo. P a r t i c i p a t i v n o s t – uključenost svih!

Sve više gradova u regiji i u Hrvatskoj u praksu uvodi participativni proračun i omogućuje neposredno sudjelovanje građana u planiranju i trošenju proračunskih sredstava. Primjeri iz Dubrovnika, Pazina i Rijeke:

https://gradonacelnik.hr/…/participativno-budzetiranje-gra…/

http://proracun.pazin.hr/o-projektu-pazin-proracun/

https://www.rijeka.hr/…/participativno-budzetiranje-ukljuc…/

Dakle, participativni proračun ne znači više troškova. On znači da se odluka kako će se utrošiti dio javnog novca oduzima političarima pojedincima i daje građanima, kolektivu. On je jedan od oblika sudjelovanja u odlučivanju kojim građani imaju priliku vježbati direktnu demokraciju, naučiti o ovlastima i procesima upravljanja javnim sredstvima, doprinijeti transparentnosti i učinkovitosti proračuna.

Participativni proračun je oblik demokratske inovacije koji odgovara na pad povjerenja građana u institucije vlasti te (samo)isključivanju građana iz političkog života, a toga je zaista dosta.

U praksi ima više načina kako se participativni proračun ostvaruje. Građane se poziva da daju svoje prijedloge, o kojima se potom javno glasuje i oni s najvećim brojem glasova budu usvojeni. Ili se svakom mjesnom odboru dodijele određena sredstva te se na razini MO biraju projekti koji će se financirati. Ključ je u tome da se odluka o projektima koji će se financirati spušta na najneposredniju razinu odlučivanja.

Na primjer, ako se većina stanovnika 6. mjesnog odbora izjasni da želi da se na njihovom području uredi novo dječje igralište, ili uredi neka ulica, onda će se sredstva utrošiti na to, bez obzira što nisu bila predviđena gradskim proračunom.

Transparentnost, demokratičnost, pravednost, učinkovitost i legitimitet raspodjele javnih sredstava (posebno u razdoblju smanjenih proračunskih prihoda) opravdava uvođenje participativnog proračuna za koji postoji zakonodavni okvir u odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (članak 24. – članak 26.) koje predviđaju mogućnost neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnih zborova građana. Ovog sam tjedna u ime građanske platforme „Budimo grad“ slala na javno savjetovanje prijedlog da se za projekcije proračuna grada Varaždina za 2022. i 2023. godinu predvidi svake godine po 5.000.000,00 HRK za implementaciju projekta participativnog proračuna. Živi bili pa vidjeli!