Prijedlog pilot projekta na probno razdoblje za Trakošćansku ulicu
U današnje vrijeme kada gradovi Europe zbog klimatskih promjena troše milijune da zasade drveća i zazelene gradske površine, te smanjuju asfaltne površine, u Varaždinu gradska vlast problem parkiranja ponovo pokušava riješiti izgradnjom parkirališta upravo na zelenim površinama. Time se u Gradu stvaraju polja asfalta i parkiranih automobila pa se kod većine zgrada, umjesto na zelene površine, izlazi i/ili gleda direktno na parkirališta. Jedan takav primjer vidljiv je u planu parkirne površine u Trakošćanskoj ulici, gdje su crveno – zelenim površinama prikazana daljnja uništavanja zelenih površina na kojima je čak i dječje igralište.
Budući da zelene površine u gradovima poboljšavaju kvalitetu života i zdravlje ljudi – njih moramo povećavati, a ne smanjivati, te se iz tog razloga politička platforma Budimo grad protivi daljnjem asfaltiranju zelenih površina. Vođeni ovim ciljem, Platforma je prošli tjedan objavila jedno moguće rješenje trenutno aktualnog problema parkinga u Trakošćanskoj ulici sa slijedećim prijedlozima:
– u cilju poboljšanja kvalitete stanovanja u Trakošćanskoj ulici prijedlog je bio da se kroz ulicu zabrani promet motornim vozilima osim za stanare, budući da je ta ulica sagrađena u sklopu gradnje tog stambenog naselja isključivo da omogući stanarima kolni pristup i parkiranje ispred njihovih zgrada.
– Platforma ne podržava prijedlog Grada da na istočnom prostoru Malog placa omogući parkiranje automobila, već smatra da taj prostor treba osmisliti kao javni prostor za druženje ljudi i urediti ga drvećem u teglama, klupicama, stolovima i terasama.
– predlaže da se prvo utvrdi da li je za potrebe stanara dovoljan postojeći raspoloživi parkirni prostor prije bilo kakvih preuređenja zelenih površina u parkirna mjesta ili moguće jednosmjerne izmjene regulacije prometa.
– kako bi se znalo da vozila pripadaju stanarima u Trakošćanskoj ulici prijedlog je da Grad izda svakom stanaru naljepnicu za njegov auto s registarskim brojem i nazivom ulice.
– dok za ostale posjetitelje u Trakošćanskoj ulici utvrđeno je da postoji mogućnost parkiranja na javnom parkiralištu ispred stupića k.br. 18 i 22, u garaži „Mali plac“, na parkirnim mjestima u Ulici braće Radić ili na nešto udaljenijem parkiralištu kod Varaždinskog groblja.
Reakcije i prijedlozi građana
Ovim prijedlozima Platforma Budimo grad potakla je mnoge reakcije građana, pozitivne kao i negativne, na temelju kojih Platforma je izradila još jedno moguće rješenje problema.
• Umjesto zabrane prometa motornim vozilima (osim za stanare) dobili smo prijedlog da se za posjetitelje Trakošćanske ulice uvede besplatno kratko parkiranje, budući da na taj način već duži niz godina mnogi gradovi Europe rješavaju problem parkiranja u gradskim središtima i stambenim zonama. Time bi npr. vrijeme parkiranja kod stambenih zgrada bilo max. 1 sat, a na javnom parkiralištu max. 2 sata ili da se ovdje može uvesti naplata parkiranja.
• U svrhu razlikovanja auta u vlasništvu stanara i posjetitelja prijedlog da se uvedu naljepnice za aute stanara s registarskim brojem i nazivom ulice pozitivno je ocijenjen, što je čak i sam Grad već prihvatio te odredio i cijenu za naljepnice od 10kn za mjesec dana. Ostali posjetitelji bi za registraciju/kontrolu vremena parkiranja morali iza vjetrobranskog stakla stavljati parkirni sat.
• Budući da je ovakvo obilježavanje vozila novitet u Varaždinu i da nije poznato hoće li se time riješiti problem parkiranja u Trakošćanskoj ulici jedan od stanara predložio je da se uvede probno razdoblje na npr. 1 godinu i da se nakon toga utvrde rezultati provedene regulacije parkiranja.
• Platforma smatra da za sada nije potrebno raspravljati o mogućoj regulaciji jednosmjernog prometa u cijeloj Trakošćanskoj ulici, kako bi se dobila parkirna mjesta na jednom kolnom traku, dok se analizom nakon jednogodišnjeg perioda ne utvrdi jesu li uopće potrebna dodatna parkirališna mjesta.
• Međutim neki stanari predlažu da se već sada uvede jednosmjerna regulacija prometa kod k.br. 8, 10 i 12. Isto takav prijedlog kod zgrada k.br. 16, 18, 20 i 22 nismo raspravljali jer bi tamo bili potrebni građevinski zahvati, jedino predlažemo da se iza zgrade k.br. 16 i između zgrada 18 i 22 dozvoli parkiranje samo za stanare.
Sve navedene prijedloge za bolji pregled prikazali smo u planu „Prijedlog parking-zona u Trakošćanskoj ulici i promet u jednom smjeru kod k.br. 8,10 i 12“.
Do cilja samo kroz otvoren razgovor i dogovor sa građanima
Predočenim prijedlozima i samo kroz dobru komunikaciji s građanima možda pronađemo rješenje na zadovoljstvo većine stanara u Trakošćanskoj ulici, stoga Platforma zahvaljuje svim građanima koji su sudjelovali u ovoj diskusiji.
Platforma Budimo grad ujedno smatra da bi cilj svakog dobrog gradonačelnika kao i pročelnika Upravnog odjela za komunalne poslove, urbanizam i zaštitu okoliša trebao biti omogućavanje kvalitetnog stanovanje, što se nikako ne može postići izgradnjom javnih parkirališta oko stambenih zgrada, čime se uz povećanje zagađenje zraka ispušnim plinovima, povećava i zagađenje bukom. Kako su ova naselja građena prije 40-50 godina, potrebno je utvrditi da li će isti problem imati neke buduće generacije, te unijeti izmjene u današnje urbanističke planove unošenjem potencijalne obveze gradnje podzemnih garaža u novim stambenim područjima.
Odluku trebaju donijeti svi stanari, a ne samo predstavnici stanara
Platforma Budimo grad ujedno smatra, u skladu sa svojim manifestom, kako prilikom donošenja odluka nije dovoljna komunikacija samo s predstavnicima stanara, već da bi u odlučivanje trebali biti uključeni svi stanari novom regulacijom zahvaćenog prostora. Na žalost, na primjeru Trakošćanske ulice vidljivo je da je Grad surađivao samo s predstavnicima stanara, pri čemu je došlo do nepotpunog informiranja stanara, pa su neki prijedlozi Grada pogrešno tumačeni, ili pak predstavnici uopće nisu sudjelovali na sastancima, dok jedna od zgrada ni nema predstavnika stanara.
Veliki propust je da su informaciju o konačno dogovorenim rješenjima između Grada i predstavnika stanara sami stanari dobili preko medija, a mnogi nikako.
Ugodno i zdravo stanovanje ne ovisi samo o uređenju stana unutar četiri zida, već veliku ulogu ima i okoliš stambenih zgrada. Kako su urbanisti i arhitekti zamislili to življenje, najbolje se vidi iz priložene slike Trakošćanske ulice iz 80-tih.
Ugodu svog življenja moraju definirati stanari, Grad se ovdje može pojavljivati samo kao moderator ili predlagatelj mogućih zelenih i održivih rješenja koja nikad ne bi smjela biti na uštrb stanara (građana), te se donositi uz participaciju svih njih. Nakaradna izgradnja bez konzultacije sa strukom i izbjegavanje konzultacija sa građanima vidljiva je na svakom koraku (npr. poslovni centar VTC Stanoing, Anina, Milčetićeva…), te se ta praksa jednostavno mora zaustaviti.
