Prije dva mjeseca objavili smo dio rezultata ankete koju smo provodili, kao i svojevrsnu analizu rada mjesnih odbora na području našeg grada. I jedno i drugo pokazalo se poraznim po mjesne odbore.
U međuvremenu na još se nekoliko primjera (parkiranje u Trakošćanskoj i na Banfici, plac u POS-u) pokazalo kako mjesni odbori uopće ne ispunjavaju svoju osnovnu svrhu, a to je „neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana“. Mjesne odbore se isključilo, a upravo bi oni trebali biti osiguranje da se odluke ne donose mimo građana, već da im se da prilika da aktivno sudjeluju u bitnim pitanjima (socijalnim, kulturnim, prometnim ili komunalnim) za prostor na kojem žive. Nažalost, niti članovi mjesnih odbora i građani surađuju oko utvrđivanja potreba i prioriteta, niti se vijećnici redovno sastaju, niti ih gradonačelnik uvažava. Uz to, kao i kod većine poslova u našem gradu, nema transparentnosti, pa tako građani nemaju uvid u aktivnosti i rad vijeća mjesnih odbora, njihove akte, programe, planove i troškove.
Svega 10-15% građana izlazi na izbore za vijeća mjesnih odbora, nemaju interes kandidirati se za iste, ne obraćaju im se za pomoć, najčešće ni ne znaju tko im je predsjednik mjesnog odbora. Zato što uviđaju da je odlučivačka pozicija mjesnih odbora marginalna te da su institucionalno nerelevantni. Osim toga, građanima je i više nego očito da se mjesni odbori te preko njih znatan dio gradskog proračuna koristi za politička stranačarenja.
Vijeća mjesnih odbora u obliku u kojem trenutno postoje u našem gradu nepotrebni su i samo na trošak građanima. Potrebno je izmijeniti Statuta Grada kojim se konstituira i uređuje rad mjesnih odbora na način da se precizno i kreativno, u okviru zakona, razradi unutarnje ustrojstvo i djelokrug njihovog rada, prilagođeno specifičnim lokalnim potrebama i mogućnostima, njihove ovlasti, obveze i način rada, kao i obveze Grada prema njima. Potrebno je reorganizirati ih prema broju stanovnika, smanjiti broj vijećnika, urediti naknade koje im se isplaćuju, urediti oblike konzultiranja s građanima te obvezu izvještavanja građana o njihovom radu.
Važno je napomenuti kako ćemo poticati direktnu komunikaciju građana i gradske uprave putem modernih tehnologija, kao i osnaživati participaciju građana preko građanskih inicijativa, peticija, e-referenduma, javnih okupljanja i slično. Zato treba razmatrati i mogućnost ukidanja postojećih oblika mjesnih odbora, a istovremeno osmisliti način komunikacije Grada i građana koji nemaju pristup modernim tehnologijama i koji zbog različitih osobnih stanja nisu u mogućnosti aktivno komunicirati sa službama Grada (građani u prigradskim naseljima, siromašniji građani, stariji i bolesni).
U oba slučaja – želimo da se ili opravda gotovo milijun kuna godišnje i 300.000 kuna svake četiri godine koji se troše na mjesne odbore od kojih građani nemaju gotovo nikakve koristi ili da se navedena novčana sredstva racionalno usmjere na nešto što će građanima direktno koristiti (vjerujemo da građanima ne bi nedostajalo ideja).